Depoziti građana viši milijardu eura

Bez autora
Jun 06 2011

Financijska kriza koja je prohujala svijetom utjecala je i na hrvatske građane koje je, možemo reći, dodatno potaknula da se okrenu štednji, i to posebice klasičnoj koja slovi za najsigurniji oblik čuvanja novca. Osim toga, opreza građanima nije nedostajalo ni tijekom novih zaduživanja u bankama, a to pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Naime, posljednje agregirano izvješće HNB-a o poslovanju banaka pokazuje kako je na mjesečnoj razini (usporedba ovogodišnji travanj u odnosu prema ožujku) zabilježeno smanjenje svih vrsta kredita za stanovništvo, dok se povećanje bilježi kod kreditiranja državnih trgovačkih društva i privatnih poduzeća. Najveće smanjenje odnosi se na kredite za kupnju vozila, a slijedi ih kategorija ostalih kredita, tj. nenamjenski, potrošački i okvirni krediti. Da su građani u proteklom razdoblju bili skloni štednji posebice i već tradicionalno oročenoj štednji svjedoče i podaci HNB-a prema kojima su oročeni depoziti od kraja lanjskog travnja do kraja ovogodišnjeg porasli za oko 7,5 milijardi kuna.

Depoziti građana viši milijardu euraFinancijska kriza koja je »prohujala« svijetom utjecala je i na hrvatske građane koje je, možemo reći, dodatno potaknula da se okrenu štednji, i to posebice »klasičnoj« koja slovi za najsigurniji oblik čuvanja novca.

Osim toga, opreza građanima nije nedostajalo ni tijekom novih zaduživanja u bankama, a to pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Naime, posljednje agregirano izvješće HNB-a o poslovanju banaka pokazuje kako je na mjesečnoj razini (usporedba ovogodišnji travanj u odnosu prema ožujku) zabilježeno smanjenje svih vrsta kredita za stanovništvo, dok se povećanje bilježi kod kreditiranja državnih trgovačkih društva i privatnih poduzeća.

Najveće smanjenje odnosi se na kredite za kupnju vozila, a slijedi ih kategorija ostalih kredita, tj. nenamjenski, potrošački i okvirni krediti. Da su građani u proteklom razdoblju bili skloni štednji posebice i već tradicionalno oročenoj štednji svjedoče i podaci HNB-a prema kojima su oročeni depoziti od kraja lanjskog travnja do kraja ovogodišnjeg porasli za oko 7,5 milijardi kuna.

No gledajući iznose na mjesečnoj razini, potkraj travnja je u odnosu prema ožujku ove godine došlo do smanjenja za oko 958 milijuna kuna - na 120,3 milijarde kuna. Treba reći kako je oročena štednja u eurima najpopularniji oblik štednje u Hrvatskoj, a građani se odlučuju na oročenje, najčešće dulje od godine dana.

Inače HNB-ovi podaci pokazauju i kako su ukupni depoziti u Hrvatskoj potkraj travnja dosegnuli iznos od 268,8 milijardi kuna, od čega ukupno oročeni depoziti iznose 205,2 milijarde kuna. Ako se usporede s podacima od kraja ožujka ove godine vidljivo je kako su ukupni depoziti smanjeni za oko 360 milijuna. Usporedba podataka s kraja ovogodišnjeg travnja u odnosu prema lanjskom pak pokazuje da su se ukupni depoziti povećali za više od 15 milijardi kuna. Kad se podaci detaljnije analiziraju vidiljivo je da je na mjesečnoj razini, dakle potkraj travnja u odnosu prema ožujku ove godine došlo do povećanja ukupnih depozita na žiro-računima i tekućim računima za oko 1,2 milijarde kuna. Kod ukupnih štednih depozita došlo je pak do smanjenja za oko 364 milijuna kuna (25,1 milijarda kuna).

Recimo još i kako su štedni depoziti stanovništva bili gotovo bez promjene potkraj travnja u odnosu prema mjesecu ranije (17,6 milijardi kuna).

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik